Simpozij kamenara
XXIII. Simpozij kamenara
XXIII. Simpozij kamenara Simpozij s tematikom branja, obrade, ugradbe i restauracije kamena – izvješće.
PROGRAM SIMPOZIJA KAMENARA 2019
Od 16. do 18. svibnja 2019. u Pučišćima je održan međunarodni 23. simpozij kamenara s tematikom branja, obrade, ugradbe i restauracije kamena.
Organizacija i osmišljavanje sadržaja i slijed tema koje smo željeli prezentirati krenulo je iz Klesarske škole. No s vremenom se mobiliziralo cijelo mjesto Pučišća, pučiški klesari, ugostitelji, Umjetnička akademja u Splitu, ORIS kuća arhitekata u Zagrebu te akademici i naši poznati arhitekti Dinko Kovačić, Nenad Fabjanić i Nikola Bašić. Duh zajedništva i ležerna i prijateljska atmosfera osnovno su obilježje i najveći benefit ovoga Simpozija.
Teme Simpozija bile su: klesari temelj Klesarske škole i održanja tradicionalog zanata, očuvanje kamena kao prirodnog, plemenitog materijala isplativog za gradnju, te poticanje mladih arhitekata, građevinara, kipara i restauratora na korištenje kamena kako bi se očuvala tradicija i revitaliziralo tržište kamena.
Događanje je započelo u četvrtak 16. ujutro dolaskom 40-ak gospodarstvenih savjetnika pri veleposlanstvima Indije, Indonezije, Italije, Japana, Katara, Španjolske, Belgije, SAD-a, LItve, Češke, Španjolske i drugih zemalja. Uvaženi gosti obišli su radionicu Klesarske škole, a nakon toga uz tradicionalne pučiške kolače, hrustule i rafjoje, prezentirani su im potencijali bračkoga kamenarstva: od kamenoloma na otoku, vrsta kamena koji se iz njih vade, klesarskih radionica za ručnu i strojnu obradu do radionica u kojima se odrađuju najzahtjevniji restauratorski zahvati.
Poslijepodne su počeli dolaziti gosti iz daleka. Iz Italije, Slovenije, Srbije, Nizozemske, Njemačke, Velike Britanije i drugih zemalja.
U večernjim satima zasjedalo je vijeće udruženja FEMP AISBL, Fédération européenne pour les Métiers du Patrimoine bâti/European Federation for Architectural Heritage Skills, članice europske alijanse za kulturnu i graditeljsku baštinu, čija je članica i članica predsjedništva, Klesarska škola. Osim stanja u sektoru održanja i obnavljanja graditeljske baštine i nezaobilazne teme oko obnove katedrale Notre-dam u Parizu, razmatrali su se i daljnje aktivnosti za poboljšanje stanja na području strukovnog obrazovanja za graditeljsku baštinu.
U pozadini cijelog događanja odvijAo se i veliki posao oko postavljanja izložbe pristiglih radova na natječaj za novoustanovljenu nagradu „Tripun Bokanić“ prema velikom klesaru i graditelju rodom iz Pučišća iz 16. stoljeća. Natječaj je proveden u suradnji s ORIS kućom arhitekture iz Zagreba. Mladi arhitekti Frano Zovko i Ana Bedenko zajedno sa svojim mentorom arhitektom Tihomirom Brankovićem odradili su izuzetan posao postavljanja izložbe šezdesetak pristiglih radova.
Ujutro u petak 17. u 8:30 sve je bilo spremno za veliko otvaranje i prigodno obilježavanje velike objetnice 110. godišnjice utemeljenja Klesarske škole. Klapa Split uvela nas je interpretacijom himne nakon čega su uslijedili pozdravne riječi ravnateljice škole Tamare Plastić, načelnika Općine Pučišća Marina Kaštelana te pročelnika za školstvo splitsko-dalmatinske županije Tomislava Đonlića.
Sudionicima su predstavljeni umirovljeni meštri klesari koji su svojim radom unaprijedili praktičnu i stručno teorijsku nastavu u školi, nastavnici koji danas rade u školi, a nosioci su ručne obrade kamena kao zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra, te klesari iz Austrije i Mađarske, kandidati za stjecanje europske diplome magistra klesarstva.
Izuzetna interpretacija klape Split, Dalmacijo, duboko se dojmila svih prisutnih, a s posebnim su je zanimanjem odslušali naši strani gosti.
Nakon kratke pauze započela su stručna predavanja Simpozija. Sve eminentni predstavnici i dinamični govornici koji su zainteresirali publiku te je dvorana za predavanje bila cijelo vrijeme puna.
Radi velikog broja stranih sudionika bile su instalirane i kabine za prijevod, a naši su prevodioci dobili posebne komplimente, posebno od sudionika iz Velike Britanije.
Predavanja su prigodno započela izlaganjem dr. Stefanie Barsoni koja je prisutne upoznala s ciljevima i aktivnostima koje provodi FEMP udruženje, kako pri EU komisiji i parlamentu tako i u institucijama zemalja članica EU, s ciljem osnaživanja tradicionalnih zanata posebno klesarskog, a jedan od važnih ciljeva jest obnavljanje graditeljske baštine diljem EU.
Inženjer i ovlašteni arhitekt Damir Foretić prikazao nam je ključne momente, izazove i rješenja, u 30 godina obnavljanja Zagrebačke katedrale. Do izražaja su došli nacrti i rješenja koje pučiški meštri klesari hvale i dive se njihovoj stručnosti i pedantnosti, a temeljem tih nacrta, svi se slažu, jednostavno se i uspješno radi. Naglasio je važnost suradnje s klesarskom radionicom Ivice Nižetića i Petra Rajčevića koji sve te godine, a i dandanas rade na zahtjevnim radovima obnove i gdje dolaze do izražaja njihova virtuoznost. Također i njihovih mladih zaposlenika što je za održavanje vrhunskog klesarstva u Pučišćima jako važno. Obnavljanje graditeljske baštine važan je posao kako za očuvanje nasljeđa tako i za učenje i usavršavanje zanata.
Kakvi majstori trebaju biti i koje kvalifikacije moraju imati da bi uopće mogli konkurirati i sudjelovati na poslovima obnove graditeljske baštine objasnio nam je u svom zanimljivom i elokventnom izlaganju arhitekt, dr.sc. Dražen Arbutina. Njegovo predavanje bilo je interesantno svima, a posebno klesarima zainteresiranima za uključivanje u poslove restauracije. Dr. Arbutina ponudio je i daljnju pomoć pri pokretanju postupka ishođenja licenci.
Zakonska regulativa ne definira samo restauratorski dio poslova te se u ovom dijelu predavanja bilo važno osvrnuti i u novosti u zakonima vezanima za rudarstvo, odnosno vađenje arhitektonsko-građevnog kamena. Za ovaj dio specijaliziran je dr.sc. Dragan Krasić, predstavnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, načelnik Sektora za rudarstvo. Dakle, osoba koja je za ovaj dio posla najmjerodavnija u RH.
Također iz istoga ministarstva, voditelj službe u sektoru za rudarstvo, dr.sc. Dragan Vidić, upoznao nas je s novim tehnologijama eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena. Korisno je i lijepo što je kroz predavanje provlačio i usporedbu s počecima i dosada korištenim tehnologijama. Vidljivo je kroz te usporedbe koliko je zahtjevan rad u kamenolomima bio i kolike su olakšice donijele nove tehnologije.
Polusatnu pauzu na svibanjskom suncu u idiličnim Pučišćima, uz tradicionalne pučiške kolače na trgu i kave i osvježenja u obližnjim kafićima ovdje spominjem jer sam strahovala da će najveći dio posjetitelja neće moći odoljeti te će ostati uživati na suncu. Ipak vratili su se svi u dvoranu za predavanja. To mi je bila daljnja potvrda da je Simpozij zanimljiv te da su teme koje sam „rekamavala“ devet mjeseci, a i vrhunski predavači, atraktivni učesnicima simpozija.
Također su nam i mladi umjetnici, kipari, restauratori s Umjetničke akademije u Splitu.
Naši su posebni gosti jer su uz svoga mentora, klesara i akademskog kipara Đanija Martinića, osmislili izgled novoustanovlje nagrade za poseban doprinos u korištenju kamena i radu s kamenom, „Tripun Bokanić“ prema velikom hrvatskom klesari i graditelju iz 16. stoljeća rodom iz Pučišća. Izgled nagrade koji je osvojio svih rad je studentice 2. godine Danijele Skokandić.
Nakon pauze novi blok predavanja započeo gostom iz Slovenije, mr.sc. Matjažom Žigonom, šefom organizacije najvećeg svjetskog sajma kamena koji se svake godine u rujnu održava u Veroni u Italiji, predstavnikom za regiju Alpe-Adria i Tursku. G. Žigon upoznao nas je sa tradicijom sajma Verona, novostima i najavom za ovogodišnji sajam koji će se održati od 25. do 28. rujna.
Iz Italije nam je došao inženjer Paolo Marone, senior ekspert u eksploataciji kamena u Međunarodnom institutu za mramor te savjetnik za industriju u jednoj od vodećih talijanskih tvrtki Marmomachine i savjetnik za Verona sajam. Možemo slobodno reći broj jedan u talijanskoj industriji kamena. Uzmemo li u obzir značaj talijanske industrije kamena u svjetskim razmjerima onda možemo reći i jedan od vodećih stručnjaka na svjetskoj razini. Gospodin Marone predstavio nam se temom o korištenju kamena u vanjskim prostorima te sinergiji arhitekata, inžinjera i tvrtki za obradu i preradu kamena kako bi kamen udovoljio svim zahtjevima vremena i kako bi mu se osigurala dugovječnost.
Napomenimo da je dugovječnost kamena ona koja je očuvala dostignuća ljudske civilizacije i graditeljstva te je njegova važna karakteristika koju moramo očuvati u modernom svijetu punom izazova.
Gospoda Žigon i Marone pozvali su nas iz Klesarske škole da budemo njihovi gosti na ovogodišnjem sajmu u Veroni i petodnevnoj radionici o upotrebi kamena na koju smo se vrlo rado odazvali. Razmjena znanja važna nam je i kao školi i kao čuvarici znanja i vještina u održavanju hrvatske i europske graditeljske baštine.
Dr.sc. Katja Marasović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu održala nam je predavanje o upotrebi uvoznog antičkog kamena u gradnji Dioklecijanove palače. Osim trgovine i transporta uvoznih materijala, transfer znanja i vještina bio je važan još u antici. Ručna obrada kamena rimskom tehnologijom tako je i došla do Pučišća. Mi je dandanas čuvamo u našoj školi.
Dr. Marasović dovela je sa sobom i grupu mladih arhitektica i arhitekata što nam je od izuzetne važnosti. Želja nam je bila u njima probuditi interes za kamen i korištenje kamena. Njihov doprinos i rad bit će ključni za upotrebu kamena na našim prostorima u narednim godinama.
Dr. sc. Radosav Bužančić, predstavnik Ministarstva kulture zadržao nas je u Dioklecijanovoj palači i prezentirao nam radove na obnovi Kapele sv. Staša. Ovo nam je predavanje otvorilo percepciju zahtjevnih radova na obnavljanju od pripreme i dokumantiranja, do samog izvođenja. Dr. Bužančić uvijek nas provede i kroz dio povijesti vezanog za objekt o kojemu priča pa je tako bilo i ovoga puta. U njegovim predavanjima objekt nije nikada samo građevina ili spomenik nego djelo ljudskih ruku utopljeno u povijesni i socijalni trenutak i period u kojem je nastajalo.
Mr. sc Tamara Plastić, ravnateljica Klesarske škole, u svojemu je predavanju pokazala kako rezultati eksperimenata koje je provodila za potrebe doktorske disertacije potvrđuju empirijske rezultate promatranja antičkih graditelja i arhitekata o potrebi akomodacije vapnenaca prije njihove ugradnje kako bi dugoročno održali svoje karakteristike i estetiku. Posebno je rad posvećen bračkom kamenu sa ciljem provođenja postupaka koji će korisnicima i kupcima garantirati dugoročnost ugrađenog kamena.
Posljednje izlaganje ovoga bloka koje nas je vratilo u moderni svijet i tržišne utakmice održao je inženjer Davor Ćuk. Dugogodišnjim iskustvom steknutim radom za najjače talijanske tvrtke u sektoru industrije kamena jedan je od najkompetentnijih da sve prisutne upozna s trenutnim trendovima na svjetskom tržištu kamena. Budući je Simpozij okupio veliki broj gospodarstvenika iz R. Hrvatske i gostujućih zemalja ovo je bila itekako interesantna i korisna tema.
Za cijelo vrijeme odvijanja predavanja komisija za dodjelu nagrada „Tripun Bokanić“ neumorno je pregledavala 60-ak radova pristiglih na natječaj.
Komisija u sastavu: Dinko Kovačić, Nenad Fabjanić, Nikola Bašić i Zdravko Matijašić, ljudi koji su obilježili jednu epohu, čijim se djelima svi divimo i volimo ih, u kojima živimo i radimo sastali su se na našem Simpoziju. To je za nas u školi i za mene osobno kao osobu i ravnateljicu škole povijesni trenutak. Ovim putem želim im zahvaliti jer su se vrlo rado odazvali pozivu za sudjelovanje. A posao koji su odradili bio je i vremenski i tehnički i komunikacijski zahtjevan.
Nakon velikog posla, ali ipak samo dijela jer nas je čekao i popodnevni blok izlaganja, u restoranu Klesarske škole organiziran je ručak za sudionike. Uz sve pohvale našemu kuharu ručak je prošao u izuzetno ležernoj atmosferi. Mnogobrojni prijateljski i poslovni susreti i kontakti uz smjeh i žamor oživjeli su naš inače mirni restoran. Radi velikog broja posjetitelja nismo mogli primiti svih, ali je 50-ak svojih poslovnih suradnika i prijatelja ugostio naš klesar Stipe Vrandečić.
U popodnevnim satima održava se nastavak sastanka predsjedništva FEMP asocijacije započet dan prije u višenamjenskoj dvorani Klesarske škole, a predavanja se nastavljaju u dvorani Hrvatskog skupa.
Prisutnima je g. Milijano Marinović prezentirao novi online portal na sedam jezika koji je predviđen za razmjenu informacija o proizvodima, stanju na tržištu, ponuda i potražnja u sektoru industrije kamena i općenito rudarstvu. Aplikacija je izuzetno korisna kao komunikacijski kanal za unaprijeđenja stanja u sektoru.
Siniša Martinić Cezar restaurator-konzervator te Jakov Babarović inženjer građevinarstva, nekada učenici, a danas nastavnici u Klesarskoj školi prezentirali su EU projekte u kojima je škola trenutno aktivna. To su projekti SafePlace za siguran način rada na ugradnji kamena posebno za radnike koi ne govore jezik zemlje u kojoj rade, a čega je danas u EU jako puno te projekt BIMstone koji promovira najnaprednije informacijske tehnologije u upotrebi kamena u gradnji. Partneri na ovim projektima vodeća su udruženja i institucije iz sektora kamenarstva iz Njemačke, Italije, Španjolske i Rumunjske.
Tijekom Simpozija održana je i sjednica Strukovne grupacije proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena Županijske komore Split pod vodstvom predsjednika Velibora Jukića, a na kojoj je predstavnica HGK gđa. Anamarija Puzić održala prezentaciju o stanju u sektoru te posebno obavijestila članove da je Iran zainteresiran za suradnju sa hrvatskim sektorom kamena. Iran je zemlja velike tradicije i tradicije upotrebe kamena te je ova vijest razumljivo izazvala velik interes.
U međuvremenu se skupu nakratko pridružio i Župan splitsko-dalmatinske županije g. Blaženko Boban. Pozdravio je prisutne uz žaljenje što se ne može duže zadržati radi drugih preuzetih obveza. Ipak g. Župan našao je vremena za posjet maketi bazilike sv. Petra izloženog u crkvici Gospe na Botku, a koju je izradio sada već široko poznat Josip Radić te radionici Klesarske škole.
Arhitektica i predsjednica upravnog odbora naše danas najuspješnije i najveće tvrtke u industriji kamena Kamen iz Pazina, gđa. Aleksandra Krebel Konstrenčić, održala je izuzetno predavanje na temu „Kreativnost-ključ uspjeha“. Izlaganje je odraz njezinog osobnog pečata vođenja uspješne tvrtke i originalnosti upotrebe kamena i nenametljivog nametanja tržištu novih trendova i pravila.
Drago mi je što su njezinom predavanju prisustvovali mladi arhitekti jer smatram da je prezentirani način vođenja tvrtke, temeljen na stručnosti i kreativnosti, budućnosti i stvarno ključ uspjeha. Novi naraštaji trebaju učiti od uspješnih.
Okruglom stolu na temu gospodarstva prisustvovao je veliki broj sudionika. Razmatrane su aktualne teme na tržištu, tržištu rada, budućim klesarima, izazovima pred kojima se nalazi Klesarska škola te mnogobrojnim upitima iz zemalja EU za mogućnost dovođenja stranih učenika u našu školu.
Kao kruna svega navečer je svečano otvorena izložba radova „Tripun Bokanić“. Dvorana je bila prepuna, a atmosfera veličanstvena. O rezultatima natječaja već je izvjestio ORIS pa donosimo tekst njihove objave:
Objavljujemo rezultate natječaja za Nagradu Tripun Bokanić Klesarske škole Pučišća 2019.
Nagrada Tripun Bokanić pokrenuta je početkom ove godine u suradnji Klesarske škole Pučišća i Oris Kuće arhitekture. Nagradom se vrednuju iznimna ostvarenja i postignuća na području oblikovanja u kamenu ostvarena u 2017. i 2018. godini.
Na natječaj je pristiglo 46 prijava, a radove je vrednovao ocjenjivački sud u čijem su sastavu bili akademik Nikola Bašić, dipl.ing.arh., prof. Nenad Fabijanić, dipl.ing.arh., akademik Dinko Kovačić, dipl.ing.arh te Zdravko Matijašić, majstor klesar i umirovljeni savjetnik u klesarskoj radionici Klesarske škole Pučišća. Ocjenjivački sud dodijelio je pet nagrada u pet kategorija, a dodijeljena su i dva posebna priznanja.
Posebno priznanje dodijeljeno je splitskom arhitektu Antunu Šatari za cjeloživotni doprinos arhitektonskom stvaralaštvu.
Nagrade po kategorijama:
• Najuspješnije arhitektonsko ostvarenje: Vinko Peračić, Višestambena zgrada Dević u Sutivanu na Braču
• Najuspješniji restauratorski zahvat: Blaž Gotovac i Željko Peković, Rekonstrukcija atrija Kneževa dvora u Dubrovniku
• Najuspješnije oblikovanje uporabnog predmeta ili pojedinačnog arhitektonskog ili dekorativnog elementa: Sanja Leicher i Eduard Dukić, Ready-made puž
• Najuspješniji edukacijski, kustoski, publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad: Udruga Dragodid
• Najuspješnije oblikovanje suvenira u kamenu: Dina Jakšić Pavasović, Modularni svijećnjak Reflexio
Posebno priznanje za doprinos radu klesarske škole dodijeljeno je Tončiju Vlahoviću, dugogodišnjem ravnatelju škole.
Zahvaljujemo svim prijaviteljima na odličnom odazivu, kao i svima koji su doprinijeli organizaciji natječaja i izložbe. Izložba prijavljenih radova, postavljena 17. svibnja 2019. u Narodnoj knjižnici Hrvatski skup u Pučišćima na Braču, ostat će otvorena cijelo ljeto, a krajem godine dolazi i u Oris Kuću arhitekture u Zagrebu.
Fotografije i detaljnije možete pogledati na njihovoj stranici http://oris.hr/hr/oris-plus/rezultati-natjecaja-nagrada-tripun-bokanic,2843.html.
Ovdje moramo dodati da je nagradu za najboljeg učenika, što je nam je školi posebno vrijedna i draga nagrada dobio učenik Ivan Biočina iz Postira koji je na dodjelu došao u pratnji ponosnih roditelja, a otac koji je vrhunski klesar posebno je bio razdragan i sretan radi ove nagrade. Želimo našemu Ivanu uspjeha i u daljnjem učenju i radu.
Večerom uz muziku i plesni par potrajala je do kasnih večernjih sati, a mjesno veselje na glavnom trgu do kasnih jutarnjih sati.
Zadnji dan druženja protekao je u obilasku radionice Ivice Nižetića u kojoj smo imali priliku vidjeti cijelu „plantažu“ cvijeća i ornamenata spremnih za ugradnju na Zagrebačku katedralu. Posjetili smo crkvicu Sv. Ivana u Dračevici, galeriju Jakšić u Donjem Humcu u kojem je upriličen i svečani ručak u restoranu Kopačina za sve sudionike uz muziku i pjesmu.
Zahvaljujem svima koji su radili na organizaciji Simpozija, našim gostima, poslovnim partnerima i prijateljima, učenicima, nastavnicima, dizajnerima, arhitektima, kiparima, klesarima i mještanima Pučišća i svima, svima što su ovaj simpozij učinili izuzetno uspješnim.