Počeci

Na otocima Braču, Hvaru i Korčuli nalaze se bogati slojevi bijelo-žućkastoga vapnenca, pa je sama priroda pogodovala razvitku klesarskoga zanata, posebno na otoku Braču. Razvojem kamenarstva javlja se i potreba za organiziranim školovanjem klesara, tako se već od 1906. godine, u suradnji s Obrtnom školom u Splitu, u Pučišćima i Selcima organiziraju tečajevi iz klesarstva i polažu ispiti za klesare. Početkom 1909. utemeljuje se “Škola za usavršavanje u klesarstvu” pod ravnateljstvom Emila Rumla, klesara iz Češke. Ruml je preuzeo ravnateljstvo novootvorene škole koja se u svome radu pridržavala nastavnoga plana i programa koje je propisalo Ministarstvo za javne radove za sve obrtničke škole Monarhije.

Škola učenika u privredi

Nakon Drugoga svjetskog rata kamenarstvo na Braču oživljava i postaje najjačom gospodarskom granom na otoku. Postojeći otočni pogoni i kamenolomi formiraju 1947. godine poduzeće “Brač”, koje kasnije mijenja naziv u “Industrija jadranskoga kamena i mramora”, odnosno “Jadrankamen”, sa sjedištem u Splitu. Prva generacija u Pučišćima uči klesarski zanat još 1946. godine. Škola dobiva ime “Škola učenika u privredi” i djeluje kao trogodišnja večernja škola. Naime, učenici su 6 sati radili u “Jadrankamenu”, a navečer su išli u školu. Teoretska nastava održavana je u zgradi Osnovne škole.

Industrijska kamenoklesarska škola

Sredinom pedesetih godina pokrenuta je ideja o organizaciji jedinstvene središnje trogodišnje klesarske škole sa sjedištem u Pučišćima. Pučišća su odabrana zbog tradicije kamenarstva i činjenice da se u neposrednoj blizini škole nalazila najveća i najrazvijenija kamenarska industrija u zemlji. 1956. godine u Pučišćima osniva se “Industrijska kamenoklesarska škola”, uz koju je osnovan i učenički dom, u to doba s imenom “Ivan Rendić”. 1957. godine za direktora nove škole izabran je akademski kipar Ante Kostović kojeg 1965. na mjestu mjestu ravnatelja naslijeđuje profesorica Jasna Kuzmanić Orlandini koja je u školi radila od 1953. godine na mjestu profesorice hrvatskoga jezika. U Klesarskoj je školi radila do odlaska u mirovinu 30. lipnja 1989. godine.

Izgradnja školske zgrade

Za namjenu rješenja prostornih uvjeta otkupljena je kuća Kraljević u Pučišćima. Zbog povećanog interesa za upise odlučeno da se cijela kuća Kraljević prenamijeni u đački dom, a projekt školske zgrade se promijenio te je izgrađena današnja zgrada škole koja je dovršena školske godine 1958./59. Iste godine škola mijenja ime u “Kamenoklesarska škola s praktičnom obukom, Pučišća”. Prilagodio se plan i program te se uvela ljetna praksa.

U sustavu usmjerenog obrazovanja

Reforma usmjerenog obrazovanja odrazila se i na “Industrijsku kamenoklesarsku školu”. U to se vrijeme stvaraju veliki školski centri, pa se i ova škola zajedno s gimnazijom “Ćiro Gamulin” te “Muškim učeničkim domom” iz Splita 1980. godine ujedinjuje u “Građevinski školski centar Ćiro Gamulin”. Postala je mješovita škola s prva dva razreda općeg usmjerenja u kojima su polaznici imali nastavu klesarstva jedino u obliku izborne nastave. Jedan kat učeničkoga doma bio je namijenjen za muške polaznike, a drugi za ženske polaznice. Nakon prva dva razreda učenici su se odlučivali za promjenu škole ili za nastavak školovanja u Klesarskoj školi u kojoj su im ponuđena dva programa: jednogodišnji u rudarskom usmjerenju obrazovanja za radnika na eksploataciji kamena, odnosno dvogodišnji u usmjerenju klesar.

Klesarska škola danas

Upisom u sudski registar 18. sudenoga 1991. godine škola u Pučišćima ponovno je postala samostalna školska institucija s imenom “Klesarska škola”. Odlaskom profesorice Jasne Kuzmanić Orlandini u mirovinu u lipnju 1989. godine, za ravnatelja je izabran Tonči Vlahović, diplomirani inženjer matematike. Izmjenama školskoga sustava u srednjim školama 1991. godine ponovno je naglašena važnost stručnih sadržaja. U novome je programu došlo do povećanja satnice stručnih predmeta, posebno praktične nastave. Školovanje klesara razdvojilo se na tri usmjerenja: klesarski tehničar, klesar i rudar površinskoga kopa. Klesarski tehničari pohađaju nastavu četiri godine, a nakon završnog ispita mogu nastaviti školovanje na fakultetima (građevina, arhitektura, rudarstvo, likovna akademija, itd.). Školovanje klesara traje tri godine, a nakon tri godine prakse postoji mogućnost polaganja majstorskog ispita. Školovanje za rudara površinskoga kopa također traje tri godine. Danas se u Klesarsku školu upisuje do 100 učenika godišnje. Polovina od toga broja upisuje se u klesarske tehničare, a druga polovina u klesare. Prosječno oko četvrtine učenika dolazi iz Pučišća, četvrtina iz ostalih bračkih mjesta, dok su ostali učenika stiže iz svih krajeva Hrvatske. U spolnoj strukturi upisanih učenika zadnjih se godina u ovome tradicionalno muškome zanimanju počinju pojavljivati i učenice. U izvedbenim programima praktične nastave prevladava ručna obrada zasnovana na staroj rimskoj školi klesanja klasičnim ručnim alatima. Nastava se izvodi u vlastitoj, dobro opremljenoj radionici. Nastavnici klesarstva izvrsni su majstori, vješti u izvedbi raznovrsnih klesarskih radova. Jedan nastavnik prati grupu do 10 učenika, a nastava je potpuno individualizirana. Klesarska škola odlično surađuje s tvrtkom “Jadrankamen d.d.”, od koje dobiva kamene blokove za izvođenje praktične nastave u vlastitoj radionici. Isto tako, tijekom ljetne prakse u moderno opremljenim pogonima te tvrtke učenici imaju mogućnost upoznati se s najmodernijom tehnologijom za strojnu obradu kamena. Simpoziji o branju, obradi i ugradbi kamena realizirani su kontinuirano s tvrtkom Jadrankamen kao glavnim pokroviteljem i suorganizatorom skupova. Tvrtka je školi uvijek pružala veliku pomoć bilo kod organizacije njezinih samostalnih izložbi, bilo kod izlaganja učeničkih radova u Münchenu i na Zagrebačkome velesajmu. Škola surađuje i s nekoliko dobro opremljenih obrtničkih radionica u Pučišćima u kojima učenici upisani u obrtničko usmjerenje uspješno odrađuju stručnu praksu.

Danas je Klesarska škola moderna i dobro opremljena ustanova. Zahvaljujući velikom razumijevanju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Županiji splitsko-dalmatinskoj te Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, škola je dobro opremljena informatičkom opremom te raspolaže učionicama dostatno opremljenim tehničkim pomagalima i didaktičkom opremom, bogatom knjižnicom i posebno dobro opremljenom radionicom za ručnu obradu kamena. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa prepoznalo je u Klesarskoj školi ustanovu koja zaslužuje ulaganje. Uz veliku i neprekidnu pomoć Ministarstva, Klesarska škola već dvadeset godina izdaje stručni časopis “Klesarstvo i graditeljstvo”. Bez pomoći Ministarstva u pokrivanju većega dijela dodatnih troškova, škola ne bi mogla ostvariti ovako bogatu međunarodnu suradnju. Cijeneći ukupne aktivnosti Klesarske škole, svojim je posjetima počastilo više ministara znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske: ministrica Ljilja Vokić te ministri Božidar Pugelnik, Vladimir Strugar i Dragan Primorac. Ovo je priča o Klesarskoj školi jučer i danas. Ono pred čime se trenutno nalazimo jest pitanje kako učiniti ovu školu ravnopravnom onima iz Europe, a pritom sačuvati njezinu autohtonost u procesima opće globalizacije, tako snažno izražene u današnjem svijetu. Škola će svakako ustrajati u radu na promociji i upisu učenika koji cijene klesarski zanat te na stalnoj edukaciji nastavnika koji će svojim znanjem i etičkim vrijednostima pomoći mladim ljudima u njihovom usavršavanju i, konačno, škola će svakako ustrajati na njegovanju “rimskoga načina obrade kamena” ručnim kovanim alatima, specifičnom za ovu školu. U tijeku je realizacija dogradnje škole. U novim prostorima predviđeni su izgradnja i opremanje praktikuma za strojnu obradu kamena sa četiri karakteristična stroja, praktikum za montažu i modeliranje, tehničke crtaonice povezane on-line sa strojevima, praktikuma za petrografiju te knjižnice s čitaonicom. Uvođenje potrebne tehnologije za obradu kamena, uz ručni, klesarski dio dovest će Klesarsku školu na ono mjesto u europskome sustavu školovanja koje joj i pripada. Uz poboljšane prostorne i materijalne uvjete, Klesarska škola će ustrajati na realizaciji više klesarske škole kojom bi se zaokružila vertikala u klesarskome zanatu.

Izložbe

Godine 1994. organizirana je prva samostalna izložba učeničkih radova izvan Brača u izložbenome salonu “Izidor Kršnjavi” Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Iste godine Klesarska je škola ostvarila zapažen nastup na Zagrebačkome velesajmu na kojemu je predstavljala obrtničke škole Republike Hrvatske. Od te godine redovito nastupa na Velesajmu u suradnji s tvrtkom “Jadrankamen”.

Nagrade

2003. godine Klesarska škola je od strane Ureda za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i tehničku kulturu Splitsko-dalmatinske županije predložena za “najškolu” u Republici Hrvatskoj. Na prigodnoj svečanosti u Hrvatskom narodno kazalištu u Zagrebu škola je dobila “Ministrovo priznanje”. Klesarska škola pridonosi promidžbi Hrvatske i svojom turističkom ponudom. Tijekom cijele turističke sezone, škola, a posebno njezina radionica, otvorene su za razgledavanje učeničkim ekskurzijama te svim zainteresiranim gostima iz zemlje i inozemstva. Tu su djelatnost škole prepoznale i pozdravile turističke organizacije, te je Hrvatska turistička zajednica na svečanoj sjednici 30. lipnja 2005. godine dodijelila Klesarskoj školi plaketu Turističke zajednice Hrvatske “Anton Štifanić” za 2004. godinu za “izniman doprinos u turizmu Republike Hrvatske”. Tijekom 2008. godine radionicu Klesarske škole obišlo je više od 9000 posjetioca. Zbog velikog zanimanja tiskan je prospekt škole na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom i češkom jeziku koji se dijeli posjetiteljima škole.

copyright© klesarska škola 2009